Mirna Valić
Etika klitoroplastike: kontroverza oko zahvata u Hrvatskoj
U Hrvatskoj je kontroverzni zahvat klitoroplastike predmet etičkih rasprava, posebice u vezi s pitanjima tjelesne autonomije, informiranog pristanka i ljudskih prava. Za dublje razumijevanje ove teme razgovarali smo s dr. Sandom Smuđ Orehovec iz KBC-a Zagreb.
Klitoroplastika, kirurški zahvat koji uključuje uklanjanje ili smanjivanje klitorisa, kontroverzna je tema koja pokreće važna etička pitanja. Iako se postupak često izvodi na osobama s interseksualnim stanjima kako bi se njihovi vanjski genitalije uskladili s binarnim rodnim normama, također se izvodi iz kulturnih ili vjerskih razloga. Kako bismo dublje proniknuli u ovu temu, stručni uvid potražili smo od dr. Sande Smuđ Orehovec, renomirane medicinske djelatnice KBC-a Zagreb. Stručnost dr. Orehovca u ovom području pruža jedinstvenu perspektivu o etičkim raspravama oko klitoroplastike i potrebi za interdisciplinarnim pristupima za rješavanje tih pitanja. Od razmatranja autonomije i informiranog pristanka do kršenja ljudskih prava, istraživanje složenosti klitoroplastike kroz leću dr. Orehovca pruža uvjerljiv pogled na ovaj kontroverzni postupak.
Autonomija
Autonomija se odnosi na sposobnost pojedinca da donosi informirane odluke o vlastitom tijelu i životu. Jedno od glavnih etičkih pitanja u klitoroplastici je poštuje li se autonomija osobe koja je podvrgnuta zahvatu. Kritičari tvrde da odluku o podvrgavanju zahvatu za osobu često donose roditelji ili liječnici te da oni možda ne razumiju u potpunosti dugoročne posljedice. U Hrvatskoj postoji zabrinutost da bi neki roditelji mogli zatražiti zahvat za svoje interspolno dijete ne obazirući se na vlastite želje i prohtjeve djeteta.
Prema riječima dr. Sande Smuđ Orehovec, vodeće stručnjakinje dječje kirurgije KBC-a Zagreb, “Autonomija je ključni aspekt koji treba uzeti u obzir kada je u pitanju klitoroplastika u Hrvatskoj.” Dr. Smuđ Orehovec objašnjava da “iako roditelji mogu imati na umu najbolji interes svog djeteta, važno je osigurati da se vlastite želje i želje djeteta uzmu u obzir. Djeca imaju pravo sudjelovati u odlučivanju o vlastitom tijelu, i ključno je da im se pruži prilika za to.”
Dr. Smuđ Orehovec ističe važnost informiranog pristanka i osiguravanja da dijete razumije potencijalne dugoročne posljedice zahvata. “Od ključne je važnosti da djeca i njihove obitelji dobiju sveobuhvatne informacije o rizicima i prednostima klitoroplastike, kao io alternativnim tretmanima i terapijama. To im omogućuje donošenje informirane odluke koja poštuje djetetovu autonomiju i osigurava da su njihovi najbolji interesi uzeti u obzir račun.”
U Hrvatskoj je, napominje dr. Smuđ Orehovec, bilo slučajeva da su klitoroplastiku tražili roditelji ne obazirući se na vlastite želje i prohtjeve djeteta. “Ovo je zabrinjavajuće, jer narušava djetetovu autonomiju i može imati ozbiljne dugoročne posljedice. Važno je da medicinski stručnjaci i društvo u cjelini prepoznaju i poštuju autonomiju interspolnih pojedinaca, te da im osiguraju pravo glasa odluke o vlastitim tijelima.”
Pristanak
Vezano uz autonomiju, pristanak je još jedno važno etičko razmatranje. Kako bi zahvat bio etičan, osoba koja se podvrgava zahvatu mora dati informirani pristanak. Međutim, postoji zabrinutost da mala djeca možda neće biti sposobna dati informirani pristanak i da njihovi roditelji možda neće u potpunosti razumjeti implikacije postupka. U Hrvatskoj je zakonska dob za pristanak na medicinske zahvate 16 godina, ali se raspravlja je li ta dob primjerena za klitoroplastiku.
Prema riječima dr. Sande Smuđ Orehovec iz KBC-a Zagreb, “informirani pristanak kritična je komponenta svakog medicinskog zahvata, pa tako i klitoroplastike.”
Osoba koja je podvrgnuta postupku mora u potpunosti razumjeti potencijalne rizike i dobrobiti, kao i sve alternative koje bi mogle biti dostupne. Kako bi dala informirani pristanak, osoba također mora imati sposobnost donošenja odluka, koja može biti ograničena u slučaju male djece ili osoba s kognitivnim poteškoćama.
U Hrvatskoj je zakonska dob za pristanak na medicinske zahvate 16 godina. Međutim, dr. Smuđ Orehovec napominje da je “unutar medicinske i pravne zajednice u tijeku rasprava o tome je li ova dob prikladna za zahvate poput klitoroplastike, koji se često izvode na dojenčadi ili vrlo maloj djeci.” Ističe važnost uzimanja u obzir najboljeg interesa djeteta, kao i njegovog prava na tjelesnu autonomiju, kada se odlučuje o provođenju zahvata.
Dr. Smuđ Orehovec također napominje kako je “ključno da roditelji i zdravstveni djelatnici u potpunosti razumiju implikacije zahvata te da se upuste u otvorenu i iskrenu komunikaciju s djetetom o njegovom tijelu i svim medicinskim intervencijama koje bi mogle biti potrebne.” Ona naglašava potrebu za interdisciplinarnom suradnjom između medicinskih stručnjaka, etičara i pojedinaca s iskustvom u postupku kako bi se osiguralo dobivanje informiranog pristanka i potpuno razumijevanje etičkih pitanja postupka.
Kulturni kontekst
Klitoroplastika se često izvodi u kulturama u kojima se prakticira genitalno sakaćenje žena (FGM). Iako je klitoroplastika manje invazivna od FGM-a, ona je još uvijek oblik modifikacije genitalija koji se često izvodi iz kulturnih ili vjerskih razloga. Kritičari tvrde da kulturne prakse ne bi trebale nadjačati medicinsku etiku i tjelesnu autonomiju pojedinaca. U Hrvatskoj postoji zabrinutost da neki pojedinci mogu zatražiti postupak iz kulturnih ili vjerskih razloga, a da u potpunosti ne razumiju implikacije postupka.
Medicinska nužnost
Neki zagovornici klitoroplastike tvrde da je to neophodan medicinski postupak za osobe s interseksualnim stanjima. Međutim, postoji rasprava o tome je li postupak medicinski neophodan ili se radi prvenstveno iz kozmetičkih ili kulturnih razloga. U Hrvatskoj postoji zabrinutost da bi neki liječnici mogli izvesti zahvat bez razmatranja alternativnih tretmana ili terapija koje bi mogle biti učinkovitije ili manje invazivne.
Medicinska nužnost klitoroplastike složeno je pitanje koje zahtijeva pažljivo razmatranje specifičnog zdravstvenog stanja i potreba pojedinca. Dok neki pojedinci mogu imati koristi od postupka, važno je pažljivo procijeniti sve opcije i razmotriti potencijalne rizike i dobrobiti. U Hrvatskoj nedostaju standardizirane smjernice za liječenje interseksualnih stanja, što liječnicima može otežati određivanje najboljeg načina djelovanja. Važno je da medicinski stručnjaci daju prednost dobrobiti i autonomiji pojedinca kada donose odluke o svojoj skrbi, a ne kulturnim ili društvenim pritiscima.
Dugoročne posljedice
Postoji zabrinutost da bi klitoroplastika mogla imati dugoročne posljedice na seksualnu funkciju, osjet i cjelokupno zdravlje. Kritičari tvrde da se ovi rizici moraju u potpunosti otkriti pacijentima i da se potencijalne koristi postupka moraju odvagnuti u odnosu na te rizike. U Hrvatskoj nedostaju istraživanja o dugoročnim posljedicama klitoroplastike, što pacijentima i liječnicima otežava donošenje informiranih odluka.
Rodni identitet
Klitoroplastika se često izvodi na interseksualnim osobama, koje se mogu identificirati kao muškarci, žene ili nebinarne osobe. Kritičari tvrde da se postupak može izvesti u svrhu “normaliziranja” rodnog identiteta osobe, umjesto da se poštuje njezin individualni identitet. U Hrvatskoj postoji nedostatak svijesti i razumijevanja o rodnom identitetu i interseksualnim stanjima, što može dovesti do nerazumijevanja i lošeg postupanja.
Stigma
Klitoroplastika je kontroverzan zahvat koji je često stigmatiziran. Ova stigma može otežati pojedincima koji su bili podvrgnuti postupku da otvoreno razgovaraju o svojim iskustvima, a također može obeshrabriti neke pojedince da uopće traže postupak. U Hrvatskoj postoji nedostatak svijesti i edukacije o klitoroplastici i interseksualnim stanjima, što može pridonijeti stigmi i nerazumijevanju oko zahvata.
Alternative
Dok neki zagovornici klitoroplastike tvrde da je to neophodan medicinski postupak za osobe s interseksualnim stanjima, postoje alternativni tretmani i terapije koji mogu biti učinkovitiji ili manje invazivni. Na primjer, hormonska terapija može se koristiti za suzbijanje ili pojačavanje razvoja sekundarnih spolnih karakteristika, uključujući rast genitalija. U nekim slučajevima, rekonstruktivne operacije mogu biti opcija za stvaranje funkcionalnijih i estetski ugodnijih genitalija. Psihološka podrška i savjetovanje također mogu biti od pomoći pojedincima i njihovim obiteljima u suočavanju s interseksualnim stanjima i donošenju odluka o medicinskim intervencijama.
Prema riječima dr. Sande Smuđ Orehovec iz KBC-a Zagreb, postoji nekoliko alternativnih tretmana i terapija koje mogu biti učinkovitije ili manje invazivne od klitoroplastike za osobe s interseksualnim stanjima u Hrvatskoj. Ona objašnjava: “Hormonska terapija može se koristiti za suzbijanje ili pojačavanje razvoja sekundarnih spolnih karakteristika, uključujući rast genitalija. U nekim slučajevima, rekonstruktivne operacije mogu biti opcija za stvaranje funkcionalnijih i estetski ugodnijih genitalija.”
Dr. Smuđ Orehovec također ističe važnost psihološke podrške i savjetovanja za pojedince i njihove obitelji u suočavanju s interseksualnim stanjima i donošenju odluka o medicinskim intervencijama. Ona navodi: “Ključno je za pružatelje zdravstvenih usluga ponuditi psihološku podršku i savjetovanje pojedincima i njihovim obiteljima kako bi im pomogli razumjeti i nositi se s implikacijama interseksualnih stanja. To također može pomoći da se osigura da se odluke o medicinskim intervencijama donose s punu svijest i razumijevanje uključenih rizika i koristi.”
Osim toga, dr. Smuđ Orehovec ističe da u Hrvatskoj postoji nedostatak svijesti i razumijevanja o interseksualnim stanjima, što pojedincima može otežati pristup odgovarajućoj skrbi i podršci. Ona napominje: “Postoji potreba za većom edukacijom i svjesnošću među pružateljima zdravstvenih usluga i općom javnošću o interseksualnim stanjima i rasponu dostupnih opcija liječenja. To može pomoći da se osobama s interseksualnim stanjima osigura najprikladnija i najučinkovitija moguća njega.
Važno je da liječnici i medicinski stručnjaci razmotre i razgovaraju o ovim alternativnim tretmanima s pacijentima prije nego što se donese odluka o podvrgavanju klitoroplastici. U Hrvatskoj postoji potreba za većom sviješću i razumijevanjem ovih alternativa te za pružanjem cjelovitih i nepristranih informacija liječnicima pacijentima i njihovim obiteljima.
Interdisciplinarni pristupi
Etičke rasprave oko klitoroplastike zahtijevaju interdisciplinarne pristupe, uključujući doprinose medicinskih stručnjaka, etičara i pojedinaca s iskustvom u postupku. Medicinski stručnjaci mogu pružiti uvid u medicinsku nužnost te potencijalne rizike i dobrobiti postupka. Etičari mogu pružiti smjernice o etičkim načelima autonomije, pristanka i nezlonamjernosti (obveza izbjegavanja štete). Pojedinci s iskustvom klitoroplastike mogu ponuditi jedinstvene perspektive o fizičkim, emocionalnim i društvenim učincima postupka.
U Hrvatskoj postoji potreba za većom interdisciplinarnom suradnjom i dijalogom o etici klitoroplastike. To bi moglo uključivati uspostavu multidisciplinarnih klinika ili timova koji uključuju medicinske stručnjake, etičare i pojedince s iskustvom. Takva suradnja pomogla bi osigurati da se postupak izvodi na način koji poštuje autonomiju i dostojanstvo pojedinaca, te da se razmatraju alternativni tretmani i terapije.
Ljudska prava
Kritičari klitoroplastike tvrde da je to kršenje ljudskih prava, posebice prava na tjelesnu autonomiju i prava na slobodu od diskriminacije na temelju spola ili rodnog identiteta. Ujedinjeni narodi i druge međunarodne organizacije osudile su genitalno sakaćenje žena (FGM) i pozvale na njegovo uklanjanje, a neki tvrde da klitoroplastika spada u širu kategoriju FGM-a. Osim toga, Konvencija Ujedinjenih naroda o pravima djeteta potvrđuje pravo djece da sudjeluju u odlukama koje ih se tiču i da budu zaštićena od svih oblika fizičkog ili psihičkog nasilja, ozljeda ili zlostavljanja.
U Hrvatskoj postoji potreba da se klitoroplastika izvodi na način koji poštuje ljudska prava i promiče tjelesnu autonomiju i informirani pristanak. To bi moglo uključivati razvoj smjernica ili protokola za medicinske stručnjake koji ocrtavaju etička načela i razmatranja ljudskih prava koja su uključena u postupak. To bi također moglo uključivati veću edukaciju i podizanje svijesti u široj javnosti, posebno oko pitanja međuspolnih uvjeta i rodnog identiteta.
Klitoroplastika je kontroverzan postupak koji pokreće važne etičke rasprave o autonomiji, pristanku, kulturnom kontekstu, medicinskoj nužnosti, dugoročnim posljedicama, rodnom identitetu, stigmi, alternativama, interdisciplinarnim pristupima i ljudskim pravima. U Hrvatskoj postoji potreba za većom sviješću, razumijevanjem i dijalogom o ovim pitanjima, te za zajedničkim radom medicinskih stručnjaka, etičara i pojedinaca sa životnim iskustvom kako bi se osiguralo da se postupak izvodi na način koji poštuje autonomiju, dostojanstvo , i ljudska prava pojedinaca.