Botox: Kako kultura podešavanja utječe na naše samopoštovanje

Što se tiče teme porasta tweakment kulture, dr. Kunjko bi se složio da je posljednjih godina značajno porasla potražnja za nekirurškim i minimalno invazivnim kozmetičkim zahvatima, poznatim i kao ‘tweakmenti’. Vjeruje da je trend potaknut kombinacijom čimbenika, uključujući normalizaciju kozmetičkih tretmana i učinke društvenih medija na našu percepciju ljepote.

Međutim, upozorio bi na ideju da kozmetički zahvati mogu riješiti temeljne probleme s povjerenjem. Iako ovi postupci mogu pomoći u poboljšanju nečijeg izgleda i pružiti privremeni poticaj samopouzdanju, on vjeruje da pravo samopouzdanje dolazi iznutra i da se ne može postići samo vanjskim promjenama.

Dr. Kunjko bi također bio zainteresiran za specifične trendove u svijetu podešavanja, kao što je porast slaganja filera, gdje pacijenti kombiniraju više postupaka punjenja u jednu seansu. Bio bi zainteresiran za raspravu o prednostima i rizicima ovog trenda i o tome kako on mijenja krajolik kozmetičkih tretmana.

Što se tiče Hrvatske, on bi mogao dati uvid u trenutačno stanje kozmetičke industrije u zemlji i njezinu usporedbu sa svjetskim trendovima. Također bi mogao raspravljati o regulatornom okruženju za kozmetičke tretmane u Hrvatskoj i kako ono utječe na dostupnost i sigurnost ovih postupaka za pacijente.

Homogenizirani izgled ljepote

Zdravstvena psihologinja Joanna Konstantopoulou smatra da kultura ugađanja može izravno utjecati na to kako razmišljamo, kao i na to kako izgledamo. Ona kaže da “može postojati mentalitet krda iznad fizičkog izgleda” pri čemu je postavljen određeni standard, a mi smo natjerani da osjećamo da bismo tome trebali težiti. “To vjerojatno vodi do homogeniziranog izgleda ljepote, s punijim usnama, oblikovanim obrazima, zaglađenom kožom i oblinama na ‘pravim’ mjestima”.

Dr. Alia Ahmed, dermatologinja specijalizirana za psihodermatologiju, slaže se. “Gledanje ljudi sa ‘savršenim’ licima putem raznih medija stvara očekivanje o tome kako bi ljudi ‘trebali’ izgledati i može stvoriti nezdrave usporedbe. Ovaj nerealni prikaz može negativno utjecati na samopouzdanje, samopoštovanje i sliku o tijelu.”

Uz složene ideje da su određene značajke nepoželjne – na primjer nos koji nije ravan ili usne koje su tanke – dr. Ahmed smatra da život u kulturi u kojoj su promjene tako vidljive i lako dostupne također pridonosi tjeskobi oko starenja, nešto što je već ukorijenjeno u našem društvu. “To stvara kulturu koja se čini neprihvatljivom za prirodne promjene u izgledu koje dolaze s godinama. Ljudi koji to promatraju mogu početi osjećati nezadovoljstvo izgledom i razviti nezdrave fiksacije na određeni način izgleda.” Osim toga, tu je i psihološki učinak uključene privilegije. “Promjene mogu biti skupe, a znajući to, neki će se ljudi osjećati u nepovoljnom položaju i malodušni jer si ne mogu priuštiti ili imati pristup istim resursima kao drugi. To produbljuje socioekonomske podjele,” smatra dr. Ahmed. A oni koji traže jeftine opcije u opasnosti su od rada ispod standarda koji može biti u najboljem slučaju razočaravajući, a u najgorem opasnom.

“U konačnici nije dobro za samopouzdanje da bilo tko osjeća da bi trebao prilagoditi svoj izgled kako bi se uklopio u društvene standarde privlačnosti”, dodaje ona.

Mogu reći da kultura tweakova nije svojstvena niti jednoj zemlji, pa tako ni Hrvatskoj. Pritisak društva da se prilagodi određenim standardima ljepote može dovesti do homogeniziranog izgleda koji cijeni punije usne, oblikovane obraze i zaglađenu kožu. To može stvoriti nezdravu fiksaciju za izgled i negativno utjecati na samopouzdanje, samopoštovanje i sliku o tijelu.

Međutim, u Hrvatskoj mogu postojati jedinstveni kulturni čimbenici koji doprinose tim trendovima. Na primjer, određene fizičke značajke mogu se smatrati manje poželjnima u hrvatskom društvu, zbog čega pojedinci osjećaju pritisak da izmijene svoj izgled kako bi se uklopili. Dodatno, dostupnost i dostupnost podešavanja može se razlikovati od drugih zemalja, a socioekonomske implikacije traženja ovi postupci mogu biti posebno relevantni u Hrvatskoj.

Kao konzultant dermatolog specijaliziran za psihodermatologiju, dr. Ahmed naglašava da očekivanje da izgledate “savršeno” može imati značajan utjecaj na mentalno zdravlje. To je osobito istinito u kulturi u kojoj su podešavanja toliko vidljiva i lako dostupna. Nadalje, privilegija uključena u pristup tim resursima može produbiti socioekonomske podjele i stvoriti osjećaj nepovoljnosti i malodušnosti među onima koji si to ne mogu priuštiti.

U konačnici, važno je da pojedinci u Hrvatskoj i drugdje prepoznaju potencijalne negativne učinke promjena na samopoštovanje i sliku o tijelu. Trebali bismo težiti promicanju različitih standarda ljepote koji slave prirodne značajke i potiču ljude da prihvate njihove jedinstvene kvalitete.

Kada su podešavanja dobra za vaše samopoštovanje, a kada su loša?

Iako se Konstantopoulou slaže s dr. Eshoom u tome da će “mnogi ljudi steći samopouzdanje podvrgavanjem promjenama”, ona smatra da “također mogu postojati negativni popratni učinci”.

“Neki mogu otkriti da čim se jedna nesavršenost ‘popravi’, prelaze na brigu o drugoj, što može dovesti do efekta grudve snijega daljnjih postupaka kojima se ne nazire kraj”, dodaje ona. Jasno je da za pogođene ovo može postati emocionalni i financijski teret. “Postoji i činjenica da takvi tretmani mogu biti poput lijepljenja flastera preko dubljeg problema, možda kao način izbjegavanja suočavanja s psihološkim problemom.”

Dr. Ahmed kaže da su studije koje su se bavile samopouzdanjem kod ljudi koji su bili podvrgnuti kozmetičkim zahvatima lica doista izvijestile o poboljšanju samopouzdanja, ali dodaje “malo je dokaza koji bi govorili koliko dugo to traje”. Zadovoljstvo pacijenata takvim postupcima također ovisi o nekoliko čimbenika, objašnjava ona, “uključujući očekivani ishod i koliko dugo traje, prethodne postupke, psihijatrijsku povijest i mentalno stanje”.

Razmislite o tome ovako: “’Dobra’ strana zahvata je ta što može dovesti do pozitivnih psiholoških ishoda (kao što je poboljšana slika o tijelu, samopoštovanje i samopouzdanje). ‘Loši’ učinci su da dobar osjećaj stvara ovisnost ili ne traje dovoljno dugo, te se često traže nepotrebni ponavljani postupci ili postupak ne ‘riješi’ problem, što dovodi do nezadovoljstva i lošeg raspoloženja.” Iako ne obeshrabruje ljude od kozmetičkih zahvata, “uvijek ih pitam zašto ih žele i, što je još važnije, da razmislim kako misle da će se zbog fizičke promjene emocionalno bolje osjećati”.

To ne znači da postoji nešto loše u tome da se uopće brinete o izgledu. “Svatko ima problema sa slikom tijela, u većoj ili manjoj mjeri”, potvrđuje Konstantopoulou. “Na donjem kraju klizne ljestvice, netko bi mogao biti nesretan, ali spreman živjeti sa svime što vidi kao nesavršenost. S druge strane, netko može patiti od dijagnosticiranog tjelesnog dismorfnog poremećaja (BDD), mentalnog zdravstvenog stanja koje dovodi do toga da osoba postane opsjednuta određenim dijelom svog izgleda.” Kada fiksacije s vlastitim izgledom počnu preuzimati život pojedinca, postoji ozbiljan problem – i tada se kozmetički zahvati strogo ne savjetuju. “BDD zahtijeva odgovarajuću procjenu i upravljanje od strane stručnjaka kao što su psihijatri i psihodermatolozi”, kaže dr. Ahmed. Ako ste zabrinuti, svakako razgovarajte s liječnikom.

Osim BDD-a, stručnjaci primjećuju da drugi problemi mentalnog zdravlja mogu utjecati na motivaciju za traženje estetskih zahvata – a kada je to slučaj, makeover vjerojatno neće pomoći. “Razlozi koji stoje iza nezdravih fiksacija obično su dublji od fizičkog problema,” kaže dr. Ahmed – a ne samo činjenica da ste pregledavali previše hollywoodskih kirurških računa na Instagramu. “Istraživanje emocionalne boli vezane uz ta ponašanja sastavni je dio moje psihodermatološke prakse.”

Znajte da je uočavanje ‘problema’ s našim izgledom također normalno, naučeno ponašanje. Očigledno, mi ljudi smo inherentno negativni i često smo skloni usredotočiti se na loše umjesto na dobro. To je nešto na čemu mi je savjetnica dermatologinja dr. Sam Bunting rekla da radi u svojoj ordinaciji: „Želja za ‘popravljanjem’ različitih aspekata izgleda vrlo je uobičajen način razmišljanja i pokušavam nježno poučiti svoje pacijente. Tako je lako juriti za onim što nije u redu, umjesto da pozitivno razmišljamo o sebi, zbog negativne predrasude našeg mozga.”

Međutim, ako sumnjate da imate stvarnih problema sa samopouzdanjem, važno je da ih riješite prije nego što ih pokušate riješiti u kozmetičkoj klinici. Konstantopoulou smatra da “ako patite od niskog samopouzdanja, nikakav kozmetički rad neće riješiti temeljne probleme koji vas sprječavaju da prihvatite sebe i pronađete samopouzdanje da budete pojedinac.” Kao što dr. Ahmed kaže: “‘Savršeno’ lice ne znači ‘savršen’ um”. Onima koji imaju problema s mentalnim zdravljem u vezi s njihovim izgledom, Konstantopoulou preporučuje detaljnije istraživanje uzroka s registriranim psihologom. Na taj način, “možda će moći pronaći alternativne puteve za kozmetičke tretmane i riješiti sve psihološke probleme koji uzrokuju nisko samopoštovanje”.

Dr. Kunjko iz KBC-a Zagreb slaže se s dr. Ahmedom da su studije pokazale da kozmetički zahvati lica mogu dovesti do poboljšanja samopouzdanja, no nejasno je koliko dugo to poboljšanje traje. Osim toga, zadovoljstvo pacijenata ovim postupcima može ovisiti o različitim čimbenicima kao što su očekivanja, prethodni postupci, psihijatrijska povijest i mentalno stanje.

Prema riječima dr. Kunjko, estetski zahvati imaju dobru i lošu stranu. Dobra strana je što ove intervencije mogu dovesti do pozitivnih psiholoških ishoda, kao što su poboljšana slika o tijelu, samopoštovanje i samopouzdanje. Međutim, loša je strana što dobar osjećaj može postati ovisni ili ne trajati dovoljno dugo. Često se traže nepotrebni ponovni zahvati ili zahvat ne rješava problem, što dovodi do nezadovoljstva i lošeg raspoloženja.

Dr. Kunjko napominje da svatko u određenoj mjeri ima problema s izgledom tijela, a zabrinutost vezana uz izgled nije samo po sebi pogrešno. Međutim, kada te fiksacije počnu preuzimati život pojedinca, možda postoji ozbiljniji problem u pozadini. U slučajevima dijagnosticiranog tjelesnog dismorfnog poremećaja (BDD), na primjer, strogo se preporučuju kozmetički zahvati. U takvim slučajevima potrebna je odgovarajuća procjena i liječenje od strane stručnjaka, poput psihijatara i psihodermatologa.

Nadalje, dr. Kunjko naglašava da i drugi psihički problemi mogu utjecati na motivaciju za estetskim zahvatima. Razlozi koji stoje iza nezdravih fiksacija obično su dublji od fizičkog problema, a istraživanje emocionalne boli vezane uz ova ponašanja sastavni je dio psihodermatološke prakse.

Zaključno, dr. Kunjko vjeruje da je rješavanje problema sa samopouzdanjem ključno prije nego što ih se pokuša nadoknaditi kozmetičkim intervencijama. On preporučuje istraživanje uzroka niskog samopouzdanja s registriranim psihologom kako biste pronašli alternativne načine za kozmetičke tretmane i riješili sve psihološke probleme koji mogu pridonijeti problemu. Iako kozmetički zahvati mogu dovesti do povećanja samopoštovanja kod nekih pojedinaca, na njih se ne smije gledati kao na lijek za sve i treba im pristupiti s oprezom.

Zdravi odnosi s iglom

Za većinu nas, Varga je optimistična da ćemo nastaviti sudjelovati u prilagodbama jednostavno “kako bismo izgledali zdravije i vitalnije, a ne nadograđeno i ‘isto'”, što bi mogao biti trend koji će uskoro proći. Njezino predviđanje sugerira da “individualnost i samoizražavanje će biti veliki pokretači kozmetičkih zahvata,” umjesto naše zabrinutosti da ne izgledamo kao slavna osoba ili influencer koji dijeli naše godine ili karakteristike.

Čini se da su dva elementa ključna za postizanje zdravog odnosa s iglom: sposobnost pacijenta da vidi izvan usporedbe s drugima i sposobnost praktičara da gleda više od kože.

Vodeći certificirani plastični kirurg u New Yorku, dr. Darren Smith, kaže da je pri razmatranju popularnog zahvata ključno da se ljudi zapitaju igraju li društveni trendovi ulogu u njihovom interesu. “Kada se provode iz pravih razloga,” – koje on opisuje kao “osobnu radost, a ne kao odgovor na vanjske pritiske” – postupci mogu biti “vrlo osobno osnažujući i način da se ostvari vlastiti identitet”. Želio bi vidjeti zadano shvaćanje kozmetičkih zahvata kao načina ‘održavanja koraka s Jonesovim’ preoblikovan u tom svjetlu. “Postoje golemi pritisci, posebno na žene, da izgledaju na određeni način iz osobnih ili profesionalnih razloga, a plastična kirurgija može se smatrati kao mogućnost da to omogući,” – kao i promjene, iako na manje trajnoj razini. On smatra da će odgovorni kirurzi i praktičari, naprotiv, “raditi s pacijentima kako bi se osjećali dobro u sebi onakvima kakvi jesu, i imati zahvate samo kada su u skladu s osobnim željama”.

To je nešto što dr. Esho ponavlja u svojoj estetskoj praksi. Često odbija liječiti pacijente zbog pitanja o njihovim motivima. “Zapravo su sve želje – a ne potrebe”, kaže on, “tako da se uvijek moramo pobrinuti da odluka bude etička i razumna”. Ali ključ nije samo reći ‘ne’, “već savjetovati pacijenta zašto je to ‘ne'”. Također smatra da se radi o “osiguranju da je izbor samo za pojedinca, a ne zbog utjecaja društvenih medija ili drugih ljudi”. I zatim, “trebalo bi se raditi o izvlačenju najboljeg iz vas – a ne o brisanju onoga što jeste”.

Dr Bunting se slaže. “Volim zagovarati ono što je lijepo kod pojedinca i pomoći im da to vide, umjesto da namećem neki vanjski predložak onoga što se smatra privlačnim”, kaže ona. “Za mene je to prava privilegija onoga što radim.”

Dr. Ahmed kaže svojim pacijentima: “Vaša koža putuje s vama, pokazat će znakove promjene i to nije nešto čega se treba sramiti, već slaviti.” Odabir poštovanja prema vašoj ljepoti trebao bi biti individualan kao i vi sami.

Prema riječima dr. Kunjko, postizanje zdravog odnosa prema estetskim zahvatima uključuje dva ključna elementa. Prvo, pacijenti moraju imati sposobnost da vide izvan usporedbe s drugima, i drugo, praktičari moraju imati sposobnost da gledaju više nego duboko u kožu.

Kad je riječ o estetskim zahvatima, dr. Kunjko ističe važnost promišljanja vlastitih motiva. On ponavlja osjećaje drugih stručnjaka na tom području, poput dr. Darrena Smitha, koji naglašava važnost podvrgavanja zahvatima radi osobnog zadovoljstva, a ne vanjskih pritisaka. Naime, objašnjava dr. Kunjko, odgovorni liječnici će raditi na tome da se pacijenti osjećaju dobro takvima kakvi jesu, te će preporučiti samo postupke koji su u skladu s osobnim željama pacijenta.

Dr. Kunjko dodaje da pacijente treba savjetovati o razlozima koji stoje iza odluke “ne” za određeni zahvat. Liječnici moraju osigurati da izbor bude napravljen isključivo za pojedinca i da na njega ne utječu vanjski čimbenici, poput društvenih medija ili drugih ljudi. U konačnici, kozmetički zahvati trebali bi se baviti izvlačenjem najboljeg iz pojedinca, a ne brisanjem onoga tko on jest.

U Hrvatskoj je situacija s estetskim zahvatima slična kao iu drugim zemljama. Dr. Kunjko ističe da pacijenti moraju biti dobro informirani i temeljito educirani o rizicima i dobrobitima svakog estetskog zahvata na koji se odluče. Štoviše, vjeruje da bi odgovorni liječnici u Hrvatskoj trebali naglasiti važnost rezultata koji izgledaju prirodno, pomažući pacijentima da vide ljepotu svoje individualnosti, a ne pokušavati se prilagoditi vanjskim standardima.

Dr. Kunjko ističe kako kozmetičke zahvate treba promatrati kao sredstvo samoizražavanja i osobnog osnaživanja, a ne kao način da se drži korak s društvenim standardima. Kako on to kaže, “Način na koji odabirete poštovati svoju ljepotu trebao bi biti individualan kao i vi.”