Sigurnost postupaka ubrizgavanja punila mekog tkiva: istraživanja i implikacije

Broj estetskih injekcija punila u meko tkivo lica dramatično je porastao između 2020. i 2021. godine, prema izvješću objavljenom od strane The Aesthetic Society. U Sjedinjenim Državama, provedeno je ukupno 1.857.339 ovih postupaka samo u 2021. godini. Također, broj korektivnih zahvata za uklanjanje filera u mekom tkivu porastao je za 57% u istom razdoblju. Unatoč ovom rastu popularnosti, broj prijavljenih ozbiljnih nuspojava koje uključuju cirkulaciju oftalmološke arterije relativno je mali.

Jedan od razloga za to može biti primjena preventivnih mjera tijekom procesa ubrizgavanja, uključujući pravilno poznavanje 3D anatomije lica, pravilno ubrizgavanje s niskim pritiskom klipa, te ubrizgavanje manjih bolusa filera. Osim toga, preporučeno ograničenje od 0,1 ml za bolus injekcije punila u mekom tkivu, temelji se na anatomskoj studiji koja je procijenila volumen oftalmološke arterije u ljudskim donorima. Prema toj studiji, prosječni volumen oftalmološke arterije bio je 0,085 ml, što je dovoljno da izazove vaskularnu okluziju cirkulacije oftalmološke arterije.

Međutim, ovo ograničenje od 0,1 ml za bolus injekcije može predstavljati izazov za estetske postupke lica, s obzirom na estetske želje pacijenata i potrebe koje su identificirane od strane stručnjaka za ubrizgavanje. Također, postavlja se pitanje sprječava li ovo ograničenje embolizaciju retinalnih i periorbitalnih žila te pomaže u izbjegavanju vizualnih oštećenja povezanih s injekcijom.

Stoga, cilj ove studije je bio dvostruk: prvo, istražiti volumen oftalmološke arterije korištenjem kompjutorizirane tomografije (CT) na uzorku od 40 živih pojedinaca; drugo, ponovno procijeniti izvedivost ograničenja od 0,1 ml za bolus injekcije na temelju trenutnog stanja literature. Ova studija, provedena u Kini, uključila je pacijente Odjela za radiologiju Druge opće bolnice provincije Guangdong. CT snimci su analizirani retrospektivno, a prisutnost određenih patologija i anatomskih varijacija bila je kriterij za isključenje iz studije.

Sve CT pretrage obavljene su istim skenerom s parametrima koji su omogućili precizno praćenje volumena oftalmološke arterije. Nakon analize, studija je pružila vrijedne uvide u stvarni volumen oftalmološke arterije u živih pojedinaca, što može pomoći u boljem razumijevanju sigurnosnih aspekata injekcija punila u meko tkivo lica.

U zaključku, ova studija otvara vrata za bolje razumijevanje sigurnosnih aspekata estetskih injekcija punila u meko tkivo lica. Iako se preporučuje ograničenje od 0,1 ml za bolus injekcije, ovaj članak istražuje stvarne anatomske podatke, pružajući temelje za daljnje razmatranje i reviziju tih ograničenja u svrhu poboljšanja estetskih postupaka i sigurnosti pacijenata.

Studija koja je nedavno provedena ima značajne implikacije za estetsku medicinu i sigurnost postupaka ubrizgavanja punila mekog tkiva. Ova istraživanja su potvrdila i proširila prethodna istraživanja iz 2016. godine, koja su sugerirala da je prosječni volumen oftalmoloških arterija u koje se ubrizga lateks iznosio 0,085 mL. Prethodno su preporučivali ograničenje bolusa punila mekog tkiva na manje od 0,1 mL kako bi se izbjegla embolizacija cirkulacije oftalmološke arterije. Međutim, ova nova studija sugerira da je stvarni volumen oftalmološke arterije 0,2 mL, a ne 0,1 mL kako je ranije pretpostavljeno.

Važno je napomenuti da su prethodna istraživanja imala svoja ograničenja, uključujući mali uzorak (samo 4 darivatelja ljudskog tijela) i metodologiju koja nije uzimala u obzir sve relevantne faktore. Ova nova studija je koristila veći uzorak (40 živih pojedinaca) i naprednu tehnologiju kompjutorizirane tomografije (CT) kako bi dobila preciznije rezultate.

Također, preporuka da se ubrizgava samo 0,1 mL punila mekog tkiva čini se nepraktičnom u stvarnoj kliničkoj praksi, posebno kod tretmana velikog volumena. Estetski praktičari često trebaju ubrizgati veće količine kako bi postigli željeni estetski rezultat, a pacijenti imaju različite estetske potrebe i zahtjeve. Ova nova studija sugerira da je važno razmotriti individualne potrebe pacijenata i plan tretmana, umjesto da se strogo pridržavate ograničenja od 0,1 mL.

Također, teorija o mehaničkoj opstrukciji arterija embolizacijom materijala za punjenje mekog tkiva može biti previše pojednostavljena. Novija istraživanja sugeriraju da vaskularni štetni događaji mogu biti uzrokovani drugim mehanizmima, kao što su kompresija ili vazospazam, a ne samo embolizacijom. Ovo otvara nova pitanja o sigurnosti postupaka ubrizgavanja punila mekog tkiva i sugerira da bi trebalo razmotriti dodatne preventivne mjere.

Ova studija pruža važne uvide u sigurnost postupaka ubrizgavanja punila mekog tkiva. Preporučena ograničenja od 0,1 mL trebaju se preispitati, a kliničari bi trebali uzeti u obzir individualne potrebe pacijenata i nove spoznaje o mehanizmima vaskularnih štetnih događaja. Buduće studije trebaju nastaviti istraživati ovu temu kako bi se poboljšala sigurnost i učinkovitost estetskih postupaka.