Ključ za borbu protiv androgene alopecije: učinkovitost i nuspojave

Androgena alopecija (AGA) najčešći je oblik gubitka kose koji obuhvaća karakteristično povlačenje frontalne linije kose kod muškaraca te difuzno stanjivanje kose kod žena, s očuvanjem frontalne linije kose, može utjecati na kvalitetu života osobe. Stanje je prvenstveno posredovano djelovanjem 5-alfa-reduktaze i dihidrotestosterona (DHT) koji uzrokuju minijaturizaciju folikula dlake i skraćivanje uzastopnih anagenih ciklusa. Iako su dostupni različiti medicinski, kirurški, svjetlosni i prehrambeni tretmani za usporavanje ili preokretanje napredovanja AGA, izazovno je odabrati odgovarajuće terapije za ovo kronično stanje.

Istaknute mogućnosti liječenja androgene alopecije uzimajući u obzir učinkovitost, profile nuspojava, praktičnost liječenja i troškove pomažu kliničarima da pacijentima ponude etički odgovarajuće režime liječenja.

Literatura je pretraživana korištenjem elektroničkih baza podataka i udžbenika, uz kliničko iskustvo autora i drugih stručnjaka u liječenju androgene alopecije, a rezultati su ovdje prikazani.

Iako su lokalni minoksidil, oralni finasterid i terapija niskom razinom svjetlosti jedine terapije koje je FDA odobrila za liječenje AGA, one predstavljaju samo dio dostupnih opcija liječenja, uključujući druge oralne i lokalne metode, hormonske terapije, nutraceutike, PRP i egzosomske tretmane te transplantaciju kose.

Terapija androgene alopecije ostaje izazov jer odabir liječenja uključuje etičko donošenje odluka na temelju dokaza, uzimajući u obzir potrebe svakog pacijenta, usklađenost, proračun, stupanj gubitka kose i estetske ciljeve, bez obzira na potencijalne financijske koristi za liječnike.

Androgena alopecija, poznata i kao muška ili ženska ćelavost, najčešći je tip gubitka kose, pogađajući najmanje 80% muškaraca i polovicu žena do dobi od 70 godina, s porastom učestalosti s godinama. Iako se često susreću s njom dermatolozi i stručnjaci za kosu, može biti jedan od najizazovnijih uvjeta za liječenje jer odabir terapije često uključuje složeno razmatranje više faktora i etičko donošenje odluka. Učinkovitost, profili nuspojava, praktičnost i cijena liječenja među su najvažnijim faktorima koje treba uzeti u obzir, posebno zbog kronične prirode AGA. Znanje liječnika, poznavanje specifičnih modaliteta liječenja i financijska naknada također mogu ograničiti i zamagliti sposobnost kliničara da odabere najprikladniju opciju liječenja za svakog pacijenta.

Velika raznolikost dostupnih opcija liječenja i nedostatak standardizacije među studijama dodatno kompliciraju izbor liječenja. Zbog toga je teško odrediti koje su opcije liječenja najučinkovitije djelomično jer standardizirane tehnike ocjenjivanja nisu dosljedno primijenjene. U meta-studijama trenutno dostupnih podataka, promjena u broju dlaka u anagenoj fazi najdosljednija je krajnja točka za određivanje uspjeha liječenja. Ovaj pregled namijenjen je pomoći praktičarima u procesima donošenja odluka u vezi s liječenjem AGA dekonstrukcijom medicinske literature, predstavljanjem širine dostupnih opcija liječenja i identificiranjem etičkih posljedica uključenih u odabir svakog tretmana. Prije donošenja odluke o najoptimalnijem liječenju AGA, liječnici moraju razumjeti njegovu etiologiju i molekularne mehanizme.

Androgena alopecija autosomno je dominantno stanje koje uključuje postupnu pretvorbu terminalnih dlaka u intermedijarne i velus dlake. Promjene u ciklusu dlake obuhvaćaju smanjeno trajanje anagene faze i produljeno trajanje telogene faze, rezultirajući kraćim dlakama i eventualnim ćelavljenjem. AGA s ranim početkom ima jaku povezanost s teškom koronarnom arterijskom bolešću i metaboličkim sindromom, a otkriveno je da osobe s višim indeksom tjelesne mase imaju povećanu učestalost teškog AGA. Nedavni dokazi također su pokazali da je AGA, koja se javlja u oba spola, povezana s brojnim teškim slučajevima COVID-19 koji su nazvani “Gabrinov znak”.

Aesthetic Surgery

Lice moderne ovisnosti: Estetska kirurgija kao novi trend

Saznaj više

Aesthetic Surgery

Mikro dermalni fileri: Nova era suptilne estetike

Saznaj više

Aesthetic Surgery

Biološki razgradivi dermalni fileri: Budućnost održive ljepote

Saznaj više

Kod muškaraca AGA počinje bitemporalnim stanjenjem frontalnog vlasišta koje se širi do verteksa. Kod žena, AGA se manifestira difuznim stanjenjem kose između frontalnog čela i tjemena, obično štedeći prednju liniju kose, čime se stvara vidljivije vlasište. Stanje je osobito češće među ženama u menopauzi. Dijagnoza je obično klinička, ali folikularna minijaturizacija histološki je trag AGA.

Gubitak kose negativno utječe na samopouzdanje i opću kvalitetu života. Brojne studije pokazale su da muškarci s preuranjenim gubitkom kose često iskazuju emocionalni stres i izražavaju značajnu zabrinutost prema svojim vršnjacima i obitelji. Studije su također pokazale da je psihološki učinak na žene razorniji nego na muške.

Trenutačne terapije odobrene od strane FDA uključuju lokalni minoksidil, oralni finasterid i terapiju svjetlom niske razine. Međutim, postoji mnogo drugih primarnih i komplementarnih opcija liječenja koje se često koriste među liječnicima.

Učinkovitost i mehanizmi postojećih, alternativnih i nadolazećih terapija za AGA, kao i etički i financijski faktori koji se moraju uzeti u obzir pri odabiru opcija liječenja, bit će obrađeni u sljedećim odjeljcima.

Usporedba AGA terapijskih opcija

Da bismo na odgovarajući način usporedili različite terapijske opcije za AGA i pokušali stvoriti matricu izbora za svaku terapijsku klasu, procijenit ćemo učinkovitost, profile nuspojava, jednostavnost upotrebe i cijenu. Također je važno prepoznati da je AGA kronično, doživotno stanje, što čini usporedbu jednostavnosti upotrebe i cijene još zahtjevnijom. Stoga ćemo promatrati jednostavnost korištenja i troškove tijekom mjesečnog i petogodišnjeg razdoblja. Nadalje, medicinske opcije dijelimo na lokalne i oralne formulacije.

Lokalane terapije

Za pacijente s ranim ili blagim do umjerenim gubitkom kose koji žele izbjeći oralne lijekove zbog potencijalnih sistemskih nuspojava, lokalne terapije mogu poslužiti kao održiva opcija prve linije ili adjuvans u liječenju AGA.

Lokalni minoksidil jedan je od samo tri tretmana odobrena od strane FDA za muški i ženski tip ispadanja kose, odobren posebno za AGA 1988. kao prva linija liječenja za muškarce s blagim do umjerenim AGA. Oralna formulacija izvorno je korištena 1960-ih kao vazodilatator za liječenje hipertenzije. Hipertrihoza, otkrivena kao nuspojava kod kronične uporabe oralnog minoksidila, potaknula je razvoj topikalne formulacije za stimulaciju rasta kose. Minoksidil je dostupan u 2% i 5% pjeni i tekućim otopinama s različitim učinkovitostima. Ljekarne za pripravke također mogu osigurati veće koncentracije, poput 6-7% tekućih otopina, prema procjeni kliničara. Minoksidil izaziva svoj najveći učinak na tjemenu i frontalnim regijama vlasišta, usporavajući stopu gubitka kose produžujući anagenu fazu i potičući ponovni rast kose povećanjem promjera i gustoće kose. Predlaže se da aktivni metabolit, minoksidil sulfat, veže kalijeve kanale osjetljive na adenozin trifosfat (ATP) i opušta okolne glatke mišiće, stimulirajući protok krvi unutar 10-15 minuta. Učinak minoksidila specifičan je za folikul dlake jer je pretvorba u njegov aktivni metabolit veća u folikulima dlake nego u okolnoj koži.

Iako učinkovitost lokalnog minoksidila ovisi o pacijentu, brojne studije pokazale su njegovu učinkovitost u poticanju rasta kose. U jednogodišnjoj studiji na 904 muškarca s AGA-om, 62% pacijenata pokazalo je značajno smanjenje zahvaćene regije vlasišta kada su tretirani s 5% topikalnim minoksidilom dva puta dnevno, a 84,3% pacijenata prijavilo je ponovni rast kose različitog stupnja. Otopine od 2% i 5% izazvale su 70% veće poboljšanje prosječne gustoće kose u usporedbi s placebom nakon razdoblja liječenja od 16 i 26 tjedana. U randomiziranom kontrolnom ispitivanju (RCT) od 278 pacijenata liječenih minoksidilom, 45% je pokazalo veći ponovni rast dlaka kada su tretirani s 5% otopinom naspram 2% do 48 tjedna liječenja.

Nuspojave pacijenata mogu uključivati iritirajući i alergijski kontaktni dermatitis, svrbež, iritaciju vlasišta i hipertrikozu lica, koje se češće viđaju pri uporabi 5% otopine nego 2%. Ukupno, učestalost nuspojava pri uporabi minoksidila prilično je niska i nije ozbiljna. Češće, pacijenti mogu prijaviti nelagodu i neugodnosti lokalne primjene, a ne stvarne nuspojave. Jedna od prednosti 5% pjene je da ne sadrži propilen glikol, nadražujuću komponentu prisutnu u oblicima otopine, i povezana je s manjom učestalošću iritacije kože. Čini se da otpornost na minoksidil uz dosljednu upotrebu nije problem.

Lokalni finasterid kao topikalna formulacija dostupan je u ljekarnama za pripravke i pokazalo se da barem neke formulacije značajno dobro smanjuju razinu DHT-a u plazmi i na tjemenu. Prvi su ga procijenili Mazzarella et al. 1997. s placebom kontroliranim ispitivanjem koje je uključivalo 52 sudionika s obećavajućim rezultatima u pogledu ponovnog rasta kose i smanjenja ćelavosti bez prijavljenih nuspojava. U usporedbi s oralnim oblikom, lokalni finasteridni gel pokazao je sličnu učinkovitost u jednoj studiji. Studije koje su uspoređivale dva oblika, međutim, nisu napredovale nakon razdoblja od 6 mjeseci. Mora se napomenuti da ne postoji standardna formulacija s različitim pripravcima u ljekarnama pa je nemoguće odrediti učinkovitost dane formulacije.

U daljnjim studijama, međutim, potencijalne nuspojave uključivale su eritem kože i kontaktni dermatitis, kao i povećane jetrene enzime, noćno mokrenje, bol u testisima, glavobolje, presinkopu i orofaringealnu bol.

Oralne terapije

Oralne terapije često su najlakše mogućnosti liječenja za pacijente s progresivnom i umjerenom AGA, ali svakako imaju više potencijalnih nuspojava od lokalnih lijekova. Budući da su oralni lijekovi prikladne opcije, uobičajeno je da se mnogi medicinski liječnici odlučuju za ovu opciju liječenja dok odbacuju druge komplementarne, invazivne ili alternativne terapije koje bi mogle biti učinkovitije i bolje prikladne za određene podskupine pacijenata.

Oralni finasterid kao dobro proučen i naširoko korišten lijek, odobren je za liječenje muške ćelavosti od 1997. Lijek djeluje tako da inhibira tip II enzima 5-alfa-reduktaze čime blokira pretvorbu testosterona u DHT. Dostupan je u tabletama od 1 mg i 5 mg, od kojih je niža doza indicirana za mušku ćelavost. Nije odobren za upotrebu u žena i svrstava se u kategoriju trudnoće X zbog rizika od izazivanja dvosmislenih genitalija kod muškog fetusa. Ovaj lijek se može kupiti u slobodnoj prodaji što ga je učinilo mnogo isplativijim za pacijente.

Literatura je pokazala da je finasterid učinkovit u liječenju bolesnika s AGA, a dugotrajna primjena do 5 godina pokazala je značajan rast kose i trajnu stabilizaciju gubitka kose. Lijek je učinkovitiji u liječenju ćelavosti na tjemenu, umjesto na frontalnom čelu, te se preporučuje da se finasterid nastavi uzimati na neodređeno vrijeme kako bi se očuvala kosa spašena početnim tretmanom.

Djelotvornost finasterida također se poboljšava s vremenom, a u nekoliko slučajeva poboljšava se dosljednom upotrebom. Dobro poznata velika japanska studija na više od 3000 muškaraca s AGA-om pokazala je da je 11,1% subjekata pokazalo značajan ponovni rast kose uz upotrebu finasterida, 36,5% pokazalo je umjeren rast, a 39,5% je imalo samo blagi porast dlakavosti tijekom razdoblja od 3 godine.

Nuspojave primjene finasterida uključuju ortostatsku hipotenziju u oko 9% pacijenata, vrtoglavicu u 7%, erektilnu disfunkciju u 5-19%, ejakulacijsku disfunkciju u 1-7% i smanjeni libido u 2-10%, a sve to može ili možda se neće smanjivati s vremenom. Retrospektivna studija sa 71 muškarcem s AGA-om koji je imao seksualne nuspojave uz svakodnevnu upotrebu finasterida provedena je 15 godina nakon početnog odobrenja finasterida od strane FDA. Ispitanici su pokazali postojanost ovih nuspojava 3 mjeseca nakon prekida uzimanja lijeka. Oko 89% ovih subjekata ponovno intervjuiranih nakon 14 mjeseci nastavilo je prijavljivati seksualne nuspojave. Drugo istraživanje na 79 muškaraca pokazalo je da seksualni simptomi traju gotovo 4 godine nakon prekida liječenja. Druga istraživanja iznose podatke u suprotnosti s navedenim nalazima. Jedno veliko dvostruko slijepo, placebom kontrolirano kliničko ispitivanje pokazalo je veću postojanost simptoma seksualne disfunkcije u skupini koja je primala placebo u usporedbi s onima koji su primali dnevnu dozu od 5 mg finasterida. U drugoj retrospektivnoj studiji na više od 400 muškaraca koji su uzimali 1 mg finasterida dnevno, 0,8% razvilo je trajnu erektilnu disfunkciju (PED) nakon medijana od 4 godine nakon prekida liječenja. Glavni prediktor razvoja PED-a bila je uporaba lijeka tijekom najmanje 7 mjeseci.

Osvrt dr. Gorane Kuka Epstein iz Beograda

Dr. Gorana Kuka Epstein, priznata stručnjakinja iz Beograda na području liječenja alopecije, ističe važnost personaliziranog pristupa u liječenju androgene alopecije. Naglašava kako je napredak u genetskom testiranju i molekularnoj dijagnostici omogućio detaljniju analizu uzroka gubitka kose, što liječnicima omogućuje da za svakog pacijenta kreiraju specifičan plan liječenja. Dr. Kuka Epstein također ističe potencijal primjene naprednih biotehnoloških tretmana, kao što su CRISPR i terapije bazirane na matičnim stanicama, koje predstavljaju budućnost u borbi protiv ove bolesti.

Osim toga, ona podvlači značaj multidisciplinarnog pristupa koji uključuje suradnju dermatologa, endokrinologa, nutricionista i psihologa, s obzirom na to da AGA često ima kompleksne uzroke koji mogu uključivati hormonalne disbalanse, prehrambene nedostatke i psihološke faktore. Dr. Kuka Epstein posebno naglašava važnost pravovremene dijagnoze i započinjanja liječenja, što može znatno poboljšati ishod za pacijente.

Dr. Kuka Epstein iz Beograda poziva na veću svijest o socijalnim i emocionalnim aspektima androgene alopecije, podcrtavajući potrebu za stvaranjem podržavajućeg okruženja koje pacijentima pomaže da se nose s psihološkim izazovima povezanima s gubitkom kose. Njezin osvrt donosi dublji uvid u složenost ove teme i ističe važnost integrativnog pristupa u liječenju, koji ne samo da adresira simptome, već i unapređuje opću dobrobit pacijenata.