Beroš i milijunske afere: Anatomija sustava koji ne liječi, nego trguje

Beroš i milijunske afere: Anatomija sustava koji ne liječi, nego trguje

Zdravstvo, sustav kojem bismo trebali vjerovati, postalo je alat u rukama političke elite za financijsku eksploataciju. Uhićenje ministra Vilija Beroša nije samo dokaz individualnog kriminala, već alarmantna potvrda kako se korupcija infiltrirala u samu srž hrvatske Vlade. Preplaćeni uređaji, manipulirani natječaji i milijuni izvučeni iz javnih sredstava otkrivaju slojeve kriminala u koji su upleteni i liječnici, i političari. Ovo je priča o sustavu koji prodaje zdravlje nacije za vlastiti profit.

Lose Weight

Uhićenje ministra zdravstva Vilija Beroša 

Ranojutarnja akcija PNUSKOK-a: Uhićenje ministra u Zagrebu

Hladno zimsko jutro u Zagrebu zabilježilo je jedan od najdramatičnijih trenutaka u povijesti hrvatske politike. Službenici PNUSKOK-a pokucali su na vrata ministra zdravstva Vilija Beroša, označivši početak operacije koja je šokirala naciju. Priveden u svom domu, ministar je bio suočen s optužbama za primanje mita i sudjelovanje u zločinačkom udruživanju. Stanovnici su svjedočili koloni automobila s plavim svjetlima dok su istražitelji iznosili kutije s dokumentima i elektroničkim uređajima. Ovaj spektakl simbolizirao je ono što mnogi smatraju vrhuncem korupcije u hrvatskoj politici.

Akcija nije bila samo simbolična; njezin cilj bio je razbiti mrežu kriminala unutar sustava zdravstva. Istražitelji su se fokusirali na dokaze vezane uz sumnjive natječaje i preplaćenu nabavu medicinske opreme. Dok su mediji prenosili prve informacije, građani su s nevjericom promatrali kako ključna figura zdravstvenog sustava biva odvedena pod optužbama koje potvrđuju najgore sumnje javnosti o stanju u vlasti.

Reakcija premijera Plenkovića: Smjena ministra zdravstva

Samo nekoliko sati nakon uhićenja, premijer Andrej Plenković izašao je pred novinare s hladnim i proračunatim tonom, objavljujući smjenu ministra zdravstva. “Nitko nije iznad zakona”, izjavio je premijer, nastojeći umiriti javnost. No, iza te naizgled odlučne izjave skrivale su se duboke pukotine unutar njegove vlade. Smjena ministra bila je neizbježna, ali postavilo se pitanje: je li to dovoljno?

Politički analitičari brzo su ukazali na činjenicu da je Beroš bio samo jedan kotačić u većem stroju. Građani, umorni od stalnih skandala, dočekali su premijerovu izjavu s cinizmom. Premijerova tvrdnja da će se obračunati s korupcijom zvučala je prazno, jer su mnogi smatrali da je upravo njegova vlada omogućila sustav u kojem je korupcija ne samo tolerirana, već i institucionalizirana.

Priopćenje USKOK-a: Službene informacije o uhićenju

Ubrzo nakon smjene, USKOK je izdao priopćenje u kojem su detaljno opisane optužbe protiv ministra. Prema službenim informacijama, Beroš je bio osumnjičen za sudjelovanje u zločinačkom udruživanju koje je organiziralo manipulacije javnim natječajima u zdravstvu. Ključne točke uključivale su preplaćene ugovore za medicinsku opremu, obećanja mita i pranje novca kroz trgovačka društva povezana s ministrom.

Priopćenje je otkrilo da je u razdoblju od lipnja 2022. do studenog 2024. organizacija manipulirala natječajima kako bi osigurala da samo jedno trgovačko društvo dobije ugovore s bolnicama. Cijene opreme bile su umjetno napuhane, dok su ključne figure unutar sustava zdravstva dobivale novčane nagrade u zamjenu za sudjelovanje u ovom kriminalnom lancu.

Ono što je posebno uznemirilo javnost bila je tvrdnja da su sredstva za ove nabave dolazila iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, financiranog od strane Europske unije. Umjesto da poboljša zdravstvenu infrastrukturu, novac je završio u privatnim džepovima, ostavljajući građane bez osnovnih zdravstvenih usluga.

Uloga Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO) u istrazi

Pokretanje istrage protiv ministra i suradnika

Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) u Zagrebu otvorio je novu stranicu u povijesti pravosudne borbe protiv korupcije u Hrvatskoj. U srpnju 2022. godine, EPPO je službeno pokrenuo istragu protiv ministra zdravstva Vilija Beroša i još sedam osumnjičenika. Ovaj potez obilježio je prvi slučaj u kojem je EPPO, kao neovisno pravosudno tijelo Europske unije, preuzeo vodeću ulogu u razotkrivanju koruptivnih mreža unutar hrvatske Vlade.

Istraga je bila usmjerena na nepravilnosti u nabavi medicinske opreme financirane iz fondova Europske unije. EPPO je identificirao sumnjive transakcije i dokumentaciju povezanu s natječajima vrijednima milijune eura. Njihovo istraživanje pokazalo je kako su javni natječaji bili unaprijed manipulirani kako bi favorizirali odabrana trgovačka društva. Osumnjičenici, uključujući ministra, optuženi su da su sustavno koristili svoj utjecaj kako bi ostvarili osobnu financijsku korist na račun europskih i državnih sredstava.

Optužbe za zločinačko udruživanje i primanje mita

Optužbe protiv ministra Beroša i njegovih suradnika bile su ozbiljne i temeljito dokumentirane. EPPO je iznio dokaze koji ukazuju na postojanje organiziranog zločinačkog udruženja koje je djelovalo s jasnom svrhom manipulacije postupcima javne nabave. Ova mreža uključivala je političke dužnosnike, zdravstvene djelatnike i predstavnike trgovačkih društava.

Jedna od ključnih optužbi bila je primanje mita, čime su osumnjičenici osigurali da određeni dobavljači dobiju ugovore za medicinsku opremu po nerealno visokim cijenama. Pritom je ministar Beroš, prema tvrdnjama EPPO-a, aktivno sudjelovao u dogovorima kojima su se unaprijed definirale specifikacije natječaja kako bi odgovarale jedinom ponuđaču – trgovačkom društvu koje je plaćalo mito.

Ono što dodatno šokira je činjenica da je dio ovih projekata bio financiran iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, ključnog instrumenta za postpandemijski oporavak Hrvatske. Umjesto da poboljša zdravstveni sustav, novac je preusmjeren u privatne džepove, što je nanijelo dvostruku štetu: financijsku i moralnu.

Suradnja EPPO-a s hrvatskim pravosudnim tijelima

Unatoč skepticizmu javnosti prema učinkovitosti domaćeg pravosuđa, EPPO je u ovom slučaju uspostavio suradnju s hrvatskim pravosudnim tijelima, što je omogućilo prikupljanje ključnih dokaza i provođenje koordiniranih uhićenja. Policijski nacionalni ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (PNUSKOK) pružio je operativnu podršku, dok su domaće institucije osigurale logistiku potrebnu za zapljenu dokaza i privođenje osumnjičenika.

Međutim, suradnja nije prošla bez izazova. EPPO se suočio s proceduralnim preprekama koje proizlaze iz razlika između nacionalnog i europskog pravnog okvira. Ipak, njihova odlučnost u provođenju pravde bila je nepokolebljiva. Preuzimajući ovaj slučaj, EPPO je poslao jasnu poruku da korupcija na najvišim razinama neće proći nekažnjeno, bez obzira na politički status ili utjecaj počinitelja.

Detalji optužbi: Preplaćena nabava medicinske opreme

Nabava operacijskih mikroskopa za KBC Osijek i Kliniku za dječje bolesti Zagreb

U središtu skandala koji potresa hrvatski zdravstveni sustav nalaze se operacijski mikroskopi, čiji su ugovori za nabavu osigurani kroz manipulirane natječaje. KBC Osijek i Klinika za dječje bolesti Zagreb bili su među bolnicama koje su postale žrtve ovog kriminalnog plana. Mikroskopi, čija je realna tržišna vrijednost bila znatno niža, kupljeni su po nevjerojatno napuhanim cijenama, što je osiguralo izdašne provizije za umiješane strane.

Dokumenti koje je predočio EPPO otkrivaju da su natječaji bili dizajnirani tako da samo jedno trgovačko društvo ispunjava tehničke specifikacije. Ovaj cilj bio je unaprijed dogovoren, a ključni akteri unutar sustava javne nabave osigurali su da konkurencija bude isključena. Nabava za KBC Osijek procijenjena je na iznos koji je daleko nadmašivao pravu vrijednost mikroskopa, dok je sličan scenarij ponovljen u Klinici za dječje bolesti Zagreb, gdje je razlika u cijeni izravno opteretila proračun Republike Hrvatske.

Uloga trgovačkih društava u koruptivnim radnjama

Na prvi pogled, trgovačka društva uključena u nabavu medicinske opreme djelovala su kao legitimni dobavljači. No, istraga je razotkrila njihovu ključnu ulogu u kriminalnom planu. Ova su društva imala zadatak ne samo isporučiti opremu po prenapuhanim cijenama, već i poslužiti kao kanal za pranje novca.

Povezani s političkim i administrativnim elitama, predstavnici trgovačkih društava osigurali su da se milijuni eura sliju na račune koji su kasnije “opravdani” fiktivnim računima i lažnim ugovorima. EPPO je identificirao shemu prema kojoj su ključni sudionici koristili međunarodne transfere i offshore račune kako bi prikrili trag novca, čime su dodatno otežali praćenje financijskih tokova.

Uloga trgovačkih društava bila je dvojaka: osim što su profitirali od ugovora, djelovali su kao posrednici za distribuciju mita relevantnim dionicima, uključujući bolničke administratore i političke donositelje odluka.

Financijska šteta za državni proračun Republike Hrvatske

Šteta prouzročena ovim kriminalnim radnjama procijenjena je na milijune eura, od čega je značajan dio financiran iz europskih fondova. Prema izračunima EPPO-a, u samo tri transakcije ukupna cijena nabave bila je napuhana za 619.582,64 eura. Ovaj iznos predstavlja izravnu štetu za državni proračun Republike Hrvatske, dok se posredna šteta ogleda u urušenom povjerenju građana i smanjenju kvalitete zdravstvene skrbi.

Financijska manipulacija dodatno je potkopala Nacionalni plan oporavka i otpornosti, ključni instrument za razvoj zdravstva i gospodarstva. Umjesto da financijska sredstva unaprijede bolničke kapacitete i zdravstvene usluge, završila su u rukama pojedinaca koji su svoje interese stavili ispred potreba građana.

Ovaj slučaj otkriva koliko je sustav javne nabave ranjiv na zlouporabe i koliko duboko korupcija može prodrijeti u srž državnih institucija. U zemlji s ograničenim resursima, ovakve radnje nisu samo financijski zločin, već i moralni udar na cijelu naciju.

Uloga visokopozicioniranih liječnika u korupcijskom lancu

Uhićenje predstojnika Klinike za neurokirurgiju Vinogradske, prof. dr. sc. Krešimira Rotima

Uhićenje prof. dr. sc. Krešimira Rotima, jednog od najpoznatijih i najcjenjenijih neurokirurga u Hrvatskoj, odjeknulo je poput eksplozije u javnosti. Kao predstojnik Klinike za neurokirurgiju Vinogradske bolnice, Rotim je slovio za stručnjaka svjetske klase, no njegov je ugled uništen optužbama za sudjelovanje u korupcijskom lancu. Prema nalazima istrage, Rotim je bio ključna figura koja je omogućila manipulaciju javnim natječajima, osiguravajući da određena trgovačka društva dobiju ugovore po prenapuhanim cijenama.

Dokazi prikupljeni tijekom istrage pokazali su kako je Rotim koristio svoj autoritet i utjecaj kako bi opravdao preplaćene nabave medicinske opreme. Ova akcija nije samo sramotila njega osobno, već je razotkrila dublje probleme unutar zdravstvenog sustava, gdje čak i najugledniji liječnici nisu imuni na privlačnost mita i zloupotrebu položaja.

Suradnja liječnika s trgovačkim društvima u manipulaciji javnim nabavama

Liječnici, koji bi trebali biti predvodnici moralnog integriteta, našli su se u ulozi posrednika u kriminalnim radnjama. Prema istrazi, visoko pozicionirani liječnici su, poput Rotima, surađivali s trgovačkim društvima kako bi osigurali prilagođavanje tehničkih specifikacija natječaja samo za proizvode tih društava. Ova suradnja uključivala je izradu dokumentacije koja je onemogućavala tržišno natjecanje, eliminirajući svaku šansu za dobivanje boljih i povoljnijih ponuda.

Dok su trgovačka društva profitirala od ugovora, liječnici su zauzvrat primali novčane nagrade, luksuzne darove i privilegije koje su im omogućile osobni prosperitet na račun zdravstvenog sustava. Ova simbioza između liječnika i korporacija bila je temelj cijele korupcijske mreže, pri čemu je javni interes bio potpuno zanemaren.

Lose Weight

 

Utjecaj korupcije na zdravstveni sustav i pacijente

Posljedice ove korupcije osjetili su najviše oni koji se najmanje mogu braniti – pacijenti. Manipulacije u nabavi opreme rezultirale su time da su bolnice dobivale nepotrebno skupu opremu, često bez dovoljno sredstava za ostale ključne potrebe. Umjesto ulaganja u dodatne krevete, lijekove i osoblje, proračuni su iscrpljivani za nabavke koje su koristile samo pojedincima.

Pacijenti su tako trpjeli zbog nedostatka osnovnih resursa, dužih lista čekanja i nedostatka dostupne tehnologije. Povjerenje u zdravstveni sustav dodatno je narušeno, jer su mnogi shvatili da sustav, umjesto da brine o zdravlju građana, postaje platforma za osobno bogaćenje elita. Ova situacija dovela je do pitanja: koliko još korupcija može urušiti temeljnu funkciju sustava na kojem ovisi život svakog građanina?

Reakcije javnosti i političkih aktera na uhićenje ministra

Izjave oporbenih stranaka i zahtjevi za odgovornošću

Uhićenje ministra zdravstva Vilija Beroša otvorilo je Pandorinu kutiju nezadovoljstva i kritika, osobito među oporbenim strankama. Lideri opozicije nisu gubili vrijeme, koristeći ovu priliku za izravne napade na vladajuću stranku. Kritike su se kretale od optužbi za institucionaliziranu korupciju do poziva na ostavku premijera i ključnih članova Vlade.

“Izostanak političke odgovornosti sustavno uništava povjerenje građana u državne institucije,” izjavio je predsjednik jedne od vodećih oporbenih stranaka, dok su drugi ukazivali na potrebu za potpunim restrukturiranjem sustava javnih nabava. Oporbene stranke zahtijevale su jasne odgovore na pitanja kako je korupcija mogla neometano trajati godinama, te zašto je Vlada propustila uočiti očite nepravilnosti unutar zdravstvenog sustava.

Osim verbalnih osuda, oporba je najavila podnošenje prijedloga za parlamentarnu istragu. Prema njihovim riječima, slučaj Beroš nije izolirani incident, već simptom šireg problema u kojemu vladajuća stranka sustavno koristi pozicije moći za osobni profit.

Reakcije zdravstvenih djelatnika i strukovnih udruga

Među zdravstvenim djelatnicima reakcije su bile mješovite, ali većinom negativne. Dok su neki izrazili olakšanje što se korupcija konačno razotkriva, drugi su ukazivali na to da će ovaj skandal dodatno ugroziti ionako oslabljeni zdravstveni sustav. Strukovne udruge, poput Hrvatske liječničke komore, javno su osudile zloupotrebu položaja od strane visokopozicioniranih članova sustava.

“Zdravstvo bi trebalo biti područje izuzeto od političkih i financijskih manipulacija, no postalo je poligon za bogaćenje pojedinaca,” izjavio je predstavnik jedne od vodećih strukovnih udruga. Liječnici i medicinsko osoblje strahovali su da će skandal dodatno narušiti povjerenje pacijenata, što je već ugroženo zbog dugih lista čekanja, nedostatka resursa i lošeg upravljanja.

U međuvremenu, mnogi zdravstveni djelatnici su zahtijevali reviziju svih prethodnih javnih nabava, naglašavajući kako je transparentnost ključna za vraćanje povjerenja u sustav.

Medijska pokrivenost i percepcija javnosti

Mediji su odigrali ključnu ulogu u prenošenju informacija, no javnost je brzo uočila podijeljene tonove izvještavanja. Dok su neovisni mediji otvoreno razotkrivali sve aspekte skandala, državne i stranački povezane platforme bile su suzdržane u prikazu detalja. Ovo je samo dodatno potvrdilo tvrdnje mnogih građana da je većina medija pod kontrolom vladajuće stranke.

Na društvenim mrežama vladao je bijes. Građani su komentirali kako je skandal “samo vrh ledenog brijega” te kako će se, kao i u mnogim sličnim slučajevima, završiti bez pravih posljedica za glavne aktere. Pojavili su se i sarkastični komentari poput: “Uhićenja su samo predstava dok stvarni kriminalci ostaju u sjeni.”

Javno mnijenje jasno je ukazivalo na duboko ukorijenjeno nepovjerenje u sustav. Većina građana izrazila je uvjerenje da je korupcija u Hrvatskoj institucionalizirana i da se ne može riješiti bez potpune smjene političke elite. Skandal s Berošem, iako šokantan, za mnoge nije bio iznenađenje, već očekivani rezultat desetljeća nekažnjenih zloupotreba moći.

Pravne posljedice i daljnji tijek istrage

Moguće kazne za optužene u korupcijskom slučaju

Optužbe koje su iznesene protiv Vilija Beroša i njegovih suradnika spadaju među najteže oblike kriminala u javnoj upravi – primanje mita, zločinačko udruživanje, zlouporaba položaja i pranje novca. Prema hrvatskom kaznenom zakonu, ove radnje predviđaju zatvorske kazne u trajanju od nekoliko godina do maksimalno 15 godina, ovisno o stupnju upletenosti i težini kaznenih djela.

Iako zakon jasno propisuje kazne, javnost s pravom izražava skepticizam hoće li pravosuđe biti u stanju provesti primjerene sankcije. Dosadašnja praksa pokazala je da su slučajevi visoke korupcije često završavali blagim kaznama ili čak oslobađajućim presudama, što dodatno urušava povjerenje građana u pravni sustav. U slučaju da EPPO uspije dokazati krivnju pred sudom, ovo bi moglo postati presedan za strože kažnjavanje korupcije na najvišim razinama vlasti.

Uloga sudstva u procesuiranju visokih dužnosnika

Jedan od ključnih problema u borbi protiv korupcije u Hrvatskoj jest nedovoljna neovisnost sudstva. Brojne analize i izvješća međunarodnih organizacija ukazivale su na to da su politički pritisci često ometali pravosudne procese. Ovaj slučaj postavlja test za cijeli pravni sustav – hoće li sudovi biti u stanju djelovati nepristrano i donijeti presude temeljene isključivo na dokazima?

Procesuiranje visokih dužnosnika poput ministra zdravstva uključuje brojne prepreke, od složenosti prikupljanja dokaza do proceduralnih manevara osumnjičenika. Optuženi često koriste svoj utjecaj, političke veze i iskusne odvjetničke timove kako bi otežali ili odgodili postupke. Ovaj slučaj bit će pokazatelj sposobnosti hrvatskog sudstva da se nosi s izazovima koje donosi procesuiranje političke elite.

S druge strane, uloga EPPO-a kao međunarodnog pravosudnog tijela može osigurati dodatnu razinu transparentnosti i profesionalnosti, čime će se smanjiti mogućnost manipulacija unutar nacionalnog pravnog sustava.

Očekivani utjecaj na buduće antikorupcijske mjere

Skandali poput ovog često djeluju kao katalizatori za reforme, no hoće li ovaj slučaj donijeti stvarne promjene u Hrvatskoj? Antikorupcijske mjere do sada su uglavnom bile deklarativne, s minimalnim rezultatima na terenu. Javnost sada zahtijeva konkretne korake – od revizije svih velikih ugovora u zdravstvu do uvođenja strožeg nadzora nad postupcima javne nabave.

Jedan od mogućih ishoda ovog slučaja mogao bi biti donošenje zakonskih izmjena koje bi pojačale transparentnost i odgovornost javnih dužnosnika. Elektronički sustavi za praćenje javnih nabava, strože kazne za zlouporabu položaja i bolja zaštita zviždača samo su neki od koraka koji bi mogli proizlaziti iz ovog procesa.

Međutim, pravo pitanje ostaje – hoće li politička volja za stvarne promjene postojati nakon što se prašina slegne? Bez kontinuiranog pritiska javnosti i međunarodnih organizacija, ovaj slučaj riskira završiti kao još jedna neiskorištena prilika za obračun s korupcijom.

Povijest korupcijskih skandala u hrvatskom zdravstvu

Pregled prethodnih slučajeva korupcije u zdravstvenom sektoru

Korupcija u hrvatskom zdravstvu nije novi fenomen, već kronična boljka koja sustavno uništava povjerenje građana u institucije. Od osamostaljenja Hrvatske, zdravstveni sektor bio je poprište brojnih skandala povezanih s javnim nabavama, nepotizmom i zloupotrebom položaja.

Jedan od najpoznatijih slučajeva uključivao je sumnjive ugovore za nabavu lijekova i medicinske opreme, gdje su cijene bile višestruko veće od tržišnih. Posebno je odjeknuo slučaj u kojem su otkrivene neregularnosti pri kupnji CT uređaja za nekoliko bolnica – uređaji su plaćeni dvostruko više nego što je bilo potrebno, dok je dio novca završio na računima u inozemstvu.

Osim toga, skandali vezani uz izravno pogodovanje farmaceutskim tvrtkama godinama su bili prisutni. Liječnici su optuživani da su primali mito kako bi propisivali određene lijekove, neovisno o njihovoj učinkovitosti ili cijeni. Ove afere dodatno su pokazale kako korupcija ne samo da opterećuje proračun, već izravno utječe na zdravlje pacijenata.

Učinkovitost dosadašnjih antikorupcijskih mjera

Unatoč stalnim skandalima, dosadašnje antikorupcijske mjere pokazale su se neadekvatnima i neučinkovitima. Pokušaji uvođenja strožih pravila za javne nabave često su nailazili na otpor unutar samih institucija koje su trebale provoditi reforme. Jedan od ključnih problema bio je izostanak političke volje za suočavanje s problemima na sustavnoj razini.

Osnovani su brojni antikorupcijski uredi i tijela, poput USKOK-a, ali njihovo djelovanje bilo je ograničeno brojnim proceduralnim preprekama i političkim utjecajima. Primjerice, pokušaji digitalizacije sustava javne nabave često su zaustavljeni pod izgovorom visokih troškova, iako bi takva rješenja dugoročno uštedjela milijune kuna.

Osim toga, kazne za otkrivene prekršitelje bile su blage, a mnogi slučajevi završavali su oslobađajućim presudama zbog “nedostatka dokaza”. Ova praksa dodatno je obeshrabrila zviždače i one koji su bili spremni prijaviti nepravilnosti, jer su znali da neće dobiti odgovarajuću zaštitu.

Ako postoji išta što prošli skandali mogu naučiti hrvatsko društvo, to je da korupcija nije samo moralni problem, već ozbiljan ekonomski i društveni teret. Svaki preplaćeni uređaj, svaka nepotrebna operacija ili neprimjereno propisan lijek predstavlja izgubljenu priliku za spašavanje života i poboljšanje zdravstvene skrbi.

Lekcija koja se iznova potvrđuje jest potreba za većom transparentnošću. Sustavi poput javnog objavljivanja svih ugovora i troškova zdravstvenih ustanova mogu značajno smanjiti prostor za manipulaciju. Također, potrebno je ojačati zakonsku zaštitu zviždača, jer oni često igraju ključnu ulogu u razotkrivanju nepravilnosti.

Prethodni skandali ukazuju na to da antikorupcijske reforme ne mogu uspjeti bez šire podrške društva. Građani moraju zahtijevati odgovornost od svojih predstavnika, dok pravosudni sustav mora pokazati da nitko nije iznad zakona. U suprotnom, prošli skandali ostat će tek uvod u nove afere koje će i dalje potkopavati temelje zdravstva.

SHARE